Blogs

Loron Mundial Alimentar 2018

Loron Mundial Alimentar fo ita oportunidade hodi hanoin kona-ba buat ida ne’ebe importante ba ita hotu – aihan ne’ebe ita konsume. Iha Timor-Leste, maske iha progresu diak ne’ebe halao ona depois de independensia, maibe sei iha preokupasaun tamba iha ema barak maka seidauk bele hetan aihan adekuadu; malnutrisaun no hamlaha kontinua sai kestaun preokupasaun.

Global Hunger Index 2017 sei hatudu katak nivel numeru hamlaha iha Timor-Leste nudar seriu. Numeru malnutrisaun kontinua as, labarik 1 hosi nain 2 ho idade tinan lima mai kraik sofre raes badak ka badak liu ba sira nia idade tamba sira la asesu ba aihan adekuadu no dalaruma aihan ne’ebe sira konsume ladun nutritivu hodi fo kresimentu no dezenvolvimentu ba sira nia kakutak no isin.

Iha estimasaun katak kustu malnutrisaun ba pezu ekonomia Timor hamutuk millaun $41 iha kada tinan tamba lakon produtividade, dezempenhu servisu ne’ebe ladun diak no mos aumenta kustu ba saude hodi reprezenta pursentu 1-2 hosi GDP. 

Globalmente, Loron Mundial Alimentar komemora iha loron 16 fulan Outobru hodi fo onra ba kriasaun Organizasaun Alimentar no Agrikultura (FAO) Nasoens Unidas iha 1945. Tema ba Loron Mundial Alimentar tinan ne’e maka “Ita nia asaun maka ita nia futuru. Posivel hodi atinji zero hamlaha iha tinan 2030”. Zero hamlaha signifika servisu hamutuk hodi garante katak ema hotu hotu iha ne’ebe deit asesu ba aihan loron-loron, asesu ba aihan ne’ebe seguru, saudavel no nutriente ne’ebe sira persija ba moris saudavel no produtivu. 

Iha mundu, numeru ema ne’ebe hamlaha aumenta. Bazeia ba relatoriu Estadu Seguransa Aihan no Nutrisaun iha Mundu 2018, iha tinan 2017, total ema ne’ebe hamlaha hamutuk millaun 821, mais ou menus ema 1 hosi nain 9 hosi populasaun global. Adisionalemente, labarik millaun 200 kontinua sofre malnutrisaun raes-badak no krekas, 60% feto iha mundu hamlaha. Iha tinan rua ba kotuk moda ka tendensia redusaun hamlaha reversa hosi positivu ba fali negativu. Reversaun progresu ida ne’e fo alarme ne’ebe klaru katak iha buat barak mak sei persija halo, no urjentemente se karik hakarak atinji Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel hodi Eradika Hamlaha ka Zero Hamlaha iha tinan 2030.

Hamlaha no malnutrisaun kontinua sai nudar bareira ba dezenvolvimentu sustentavel – individu ne’ebe menus produtividade dala barak fasil hodi hetan moras, hodi fo impaktu negativu ba rendimentu no sira nia abilidade hodi hadia moris. Labarik, feto foinsae, no feto dalabarak sai nudar grupu ne’ebe vulneravel ka afeitadu. ODS barak hanesan kualidade edukasaun no saude diak be ema hotu-hotu, sei labele atinji wainhira la elimina hamlaha.

Liu tinan sanolu ona, governu Timor-Leste prioritiza hodi garante seguransa aihan no kombate malnutrisaun, nune’e iha buat balun ne’ebe susesu liu hosi politika no estrutura estratejika ne’ebe forsa no mekanismu hanesan multisetoral hanesan Planu Asaun Zero Hamlaha hodi Eradika Hamlaha no Malnutrisaun iha Timor-Leste (PAN-HAM-TIL) no mos Konsellu Nasional Seguransa no Soberania Alimentar no Nutrisaun Timor-Leste (KONSSANTIL).

Se atu atinji mundu ida ne’ebe laiha hamlaha no tipu malnutrisaun hotu-hotu iha 2030, ita tenki aselera no aumenta asaun hirak ne’ebe hodi haforsa reziliensia no adapta ita nia kapasidade system aihan no moris ema nian hodi responde ba mudansa klimatika oi-oin, hanesan ida ne’ebe Timor-Leste uluk hasoru ona hanesan El Nino ka bailoron naruk no La-Nina ka udan la para.

Mudansa klimatika oi-oin fo impaktu negativu ba dimensaun aihan hotu-hotu hanesan disponibilidade aihan, asesu ba aihan, utilizasaun no estabilidade nune’e mos halo kauza sira seluk sai at liu tan hanesan malnutrisaun relasiona ho kuidadu no fo han labarik, servisu saude no saude ambiental. Risku inseguransa alimentar no malnutrisaun agora dadaun sai boot liu tan tamba subsistensia no meius subsistensia liu-liu ba ema kiak sira maka afeitadu liu no kontinua sai vulneravel ba mudansa klimatika.

Prevene malnutrisaun fo benefisiu ba jerasaun hotu-hotu, nune’e mos ba benefisiu sosial no ekonomia individu, ba sira nia uma laran, sira nia komunidade no ba nasaun. Adolesente feto no mane iha Timor-Leste, la haree hosi sira nia orijin ka lokalidade, hotu-hotu iha potensia kresimentu hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasional, wainhira fornese ka suporta sira ho ambiente ida ne’ebe saudavel, inklui saneamentu no nutrisaun ne’ebe  apropriadu. Loron 1000 dahuluk hosi moris ema ida nian (komesa hosi inan isin rua too labarik tinan rua) ida ne’e ema hanaran “critical window of opportunity” iha period ida ne’e maka nutrisaun diak sei fo impaktu ne’ebe diak tebes. Nutrisaun diak durante periodu ida ne’e iha impaktu diak ba moris tomak liu-liu ba saude, edukasaun no produtividade. Depois idade liu tinan rua, impaktu hosi nutrisaun ne’ebe ladun diak susar atu hadia.

Tamba ne’e, programa agrikultura no nutrisaun mesak sei labele halo buat barak, kordenasaun multisetoral ne’ebe forte no persija investimentu boot hodi muda forsa ida ne’e ba iha rezultadu konkreta. Ita persija haforsa no haluan parseria no uza plataforma politika global hotu-hotu no iha komitmentu investimentu substansial ba redusaun risku dezastre no adaptasaun klimatika hodi bele manan-moris no aumenta reziliensia.

Governu tenki kria oportunidade ne’ebe diak ba setor publiku no privadu sira ne’ebe investe iha agrikultura, nune’e mos haluan programa protesaun sosial ba grupu vulneravel sira, kria oportunidade ba produtores hodi asesu ba merkadoria. Empregadu kiik sira persija adapta metodu foun agrikultura ne’ebe sustentavel hodi aumenta produtividade no rendimentu. Haforsa reziliensia komunidade rural no urbana persija aprosimasaun ne’ebe konsidera ambiente no aproveita forsa inovasaun teknolojia nune’e mos kontinua kria oportunidade servisu ne’ebe adekuadu.

Lideransa ne’ebe forte ba planeamentu no programasaun multi-setoral hodi tau atensaun ba kauza imideata hosi malnutrisaun, inklui seguransa aihan, agrikultura sustentavel, bee mos no saneamentu, planeamentu familiar no pratika kuidadu importante teb-tebes. Nasoens Unidas prontu hodi suporta governu Timor-Leste hodi promove mudansa hahalok pozitivu iha komunidade no asistensia ne’ebe diak liu hodi kria ambiente ida ne’ebe fo fatin ba ezistensia sistema no organizasoens sira hodi hadia seguransa aihan no nutrisaun no mos suporta kordenasaun no politika dialogu hodi hetan rejultadu nutrisaun ida ne’ebe diak liu.

Nasoens Unidas liu hosi nia ajensia hanesan FAO, UNICEF, WHO no WFP servisu hamutuk ho governu Timor-Leste no mos komunidade vulneravel sira hodi suporta mapeamentu ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel liu hosi haforsa sistema aihan, seguransa aihan no nutrisaun ba ema hotu-hotu, ho vizaun ida atu atinji Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel 2 hodi eradika hamlaha iha 2030.

Mr. Dageng Liu
Koordenador Interino Rezidente ONU

Kontaktu Ami

UN House, Caicoli Street
Dili, Timor-Leste
PO BOX 008
Telp: +670 333 333
E-mail: info@un.org.tl