Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS)

Tanbasá sai kestaun ba Timor-Leste?

ELIMINA KIAK IHA FORMA OIOIN IHA FATIN HOTU-HOTU

Objetivu ida ne’e kona-ba atu hasa’e rendimentu sira ne’ebé kiak loos, maibé objetivu ne’e mós kona-ba atu asegura asesu ba servisu báziku sira, no atu proteje ema hotu husi kauza-umanu no dezastre naturál sira.

Tanbasá mak ODS1 ne’e problema ba Timor-Leste?

Tarjetu Relevante ba Timor-Leste

1.1 to’o 2030, HALAKON KIAK ESTREMA ba ema sira hotu iha fatin hotu-hotu, mak dadauk ne’e medida hanesan ne’e ba ema sira ne’ebé moris ho menus husi $1.25 iha kada loron.


1.2 to’o 2030, redús pelumenus metade husi proporsaun mane, feto no labarik sira ho kualker idade ne’ebé moris iha KIAK IHA KUALKER DIMENSAUN SIRA HOTU bazeia ba definisaun nasionál sira


1.3 to’o 2030 garantia katak mane no feto sira hotu, partikularmente sira ne’ebé kiak loos no vulneravel sira, sei iha direitu hanesan ba rekursu ekonómiku sira, no mós ASESU BA SERVISU BÁZIKU SIRA, direitu ba propriedade, no kontrolu ba rai no FORMAS propriedade sira seluk, eransa, rekursu naturál sira, teknolojia foun ne’ebé apropriadu, no servisu finansiál sira inklui mikrofinansiamentu.

Timor-Leste esperiensia nivel ne’ebé aas tebes ba kiak estrema, hamlaha no labarik malnutrisaun no mós persentajen tun ba edukasaun fórmál.

Ema Timor-oan liu 40% mak moris iha povereza (bazeia ba Levantamentu ba Padraun Moris nian iha tinan hirak liuba (2014/15), no 30 porsentu husi populasaun ne’e sei moris menus husi $1.90 ba loron ida tuir liña povereza internasionál nian) no uma-kain barak, liliu iha área rurál sira, sei nafatin falta direitu umanu báziku nian, mak hanesan bee moos no saneamentu. Asesu ba bee moos no saneamentu ne’ebé menus tebes halo ema moras, no mós limita labarik sira-nia abilidade atu apriende. Impaktu hirak ne’e desproporsionalmente afeita ba feto no labarik sira, tanba sira mak baibain hirak ne’ebé tenke kuru bee no labarik sira mak fasil liu atu hetan moris. 

Labarik barak iha Timor-Leste seidauk hetan hahan nutrisiozu ne’ebé natoon. Bazeia ba DHS 2016, labarik nia dejenerativu ne’e aumenta tiha ona no sei nafatin aas. Labarik malnutrisaun no menus nutrisaun bele kontribui ba problema saúde kroniku ba tempu naruk, fó impaktu ba rezultadu (outcome) edukasionál no limita labarik sira-nia oportunidade iha sira-nia moris aban-bainrua.

AJENDA INTERNATIONÁL RELEVANTE SIRA SELUK

  • Enkuadramentu Sendai ba Redusaun Risku Dezastre 2015-2030
  • Finanseiru ba Dezenvolvimentu
  • Habitat III
 
 

Kontaktu Ami

UN House, Caicoli Street
Dili, Timor-Leste
PO BOX 008
Telp: +670 333 333
E-mail: info@un.org.tl