Notisia

Koordenadór Rezidente ONU nian Roy Trivedy ninia perspetiva kona-ba situasaun sosio-ekonómika no dezafiu hirak iha oin mai

Timor-Leste nia Resposta ba COVID-19: Situasaun sósio-ekonómika, dezafiu, no apoiu husi ONU

Koordenadór Rezidente ONU nian Roy Trivedy ninia perspetiva kona-ba situasaun sosio-ekonómika no dezafiu hirak iha oin mai

“Nasoins Unidas fiar katak, hamutuk ita bele atinje transformasaun ida ne’ebé sei fasilita labarik-feto no labarik-mane, no feto no mane sira, atu realiza sira nia potensialidade tomak no kontribui ba Timor-Leste ida ne’ebé prósperu no la husik hela ema ida iha kotuk.”

Situasaun Sósio-ekonómika iha Timor-Leste

Perspetiva ekonómika Timor-Leste nian ba tinan 2020 sei hasoru dezafiu boot tanba limitasaun orsamentu estadu ba tinan 2020 nian, inserteza polítika foun, no mós impaktu globál husi surtu COVID-19. Relatóriu ekónomiku ikus liu husi Banku Mundiál (Maiu 2020) relata estimasaun ida katak sei iha redusaun ba PIB to’o besik porsentu 5 iha tinan 2020 – maibé ita bele hasoru mós redusaun boot liu ba ekonomia iha tinan ida ne’e; no iha potensialidade boot katak impaktu ida ne’e sei kontinua mosu iha tinan hirak tuir mai. Iha posibilidade katak gastu públiku sei hasoru obstákulu iha tinan 2020 nia laran tanba aplikasaun rejime duodésimu, no mós atrazu implementasaun iha programa hirak ho investimentu públiku tanba COVID-19.  Fatór seluk mak redusaun globál ba pagamentu iha tinan ida ne’e nian, ne’ebé hamosu mós impaktu sosiál no ekonómiku ba família barak iha tinan oin mai no bele mós ba tempu naruk. 

Timor-Leste implementa ona medida fundamentál saúde públiku balun hodi bele tulun atu maneja propagasaun virus, inklui restrisaun ba viajen internasionál; temporáriamente taka universidade no eskola hirak iha nasaun laran; aplika konfinamentu mandatóriu ba sira ne’ebé hetan infesaun ka tama mai nasaun laran husi rai-seluk; no bandu halibur hamutuk ho ema barak iha públiku. Governu mós anunsia ona pakote apoiu sósio-ekonómika ba família, empreza, empregadór no empregadu sira.  Importante tebes atu implementa pakote apoiu sósio-ekonómiku ne’e ho efikás no lalais. Resposta ne’ebé efetivu ba COVID-19 sei presiza medida hodi bele maneja virus no haforsa kapasidade sistema saúde nian, proteje uma-kain vulnerável, apoia empreza hirak ne’ebé afetadu, no garante kontinuidade asisténsia públiku. 

Maske emerjénsia globál COVID-19 nian aprezenta dezafiu boot, situasaun ne’e oferese mós oportunidade ba ekonomia nasionál, empreza no asisténsia públiku atu konsentra liu tan ba karakterístika produsaun no konsumu ne’ebé sustentável no ekitativu iha futuru. Nasaun hirak ne’ebé uza situasaun emerjénsia ida ne’e hodi bele muda ba karakterístika produsaun no konsumu ne’ebé sustentável, inklui utiliza liu tan enerjia moos, sei iha posibilidade liu atu bele sai husi situasaun emerjénsia ne’e no bele haree ba futuru ne’ebé di’ak. Pandemia COVID-19 mós hanesan alerta ida katak ita nia forsa hanesan hela ho ita nia ligasaun fraku iha sosiedade: ba Timor-Leste, ida ne’e dirije ita ba nesesidade atu investe liu tan iha ekonomia diversifikada (iha nivel nasionál no munisípiu), dezenvolve kapitál umanu ho abilidade, no haforsa nasaun ne’e ninia rede seguransa social.  Atu bele dezenvolve reziliénsia komunidade Timor-Leste nian hodi bele hasoru xoke ruma iha futuru (ekonómika ka klimátika), ita presiza investimentu boot liu tan iha setór agrikultura no peska, bee-moos no seguru, no saneamentu, enerjia renovável, no mós saúde, edukasaun no protesaun sosiál. 

Apoiu ONU nian ba kreximentu no dezenvolvimentu Timor-Leste

Familia Nasoins Unidas nian apoia ona programa oi-oin iha nasaun ne’e iha dékada rua liu ba. Daudaun ne’e ami asina tana Kuadru Kooperasaun ida ho Governu Timor-Leste. Kuadru ida ne’e kobre periodu tinan 2021-2025. Kuadru Kooperasaun ne’e dezenvolve esperiénsia no lisaun hirak ne’ebé aprende ona husi síkulu programasaun uluk nian. Importante liu mak, Kuadru Kooperasaun foun ida ne’e rekoñese esforsu dezenvolvimentu koletiva husi Governu Timor-Leste, sistema dezenvolvimentu Nasoins Unidas nian, parseiru dezenvolvimentu, setór privadu no sosiedade sivíl, iha mudansa pozitivu ba ema Timor-oan sira nia moris. Kuadru ne’e estabelese oinsá Timor-Leste bele aselera progresu hodi bele atinje Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) no realiza aspirasaun hirak ne’ebé estabelese ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED), bazeia ba ninia prinsípiu inkluzividade, ho Timor-oan hotu bele iha oportunidade atu kontribui ba, partisipa iha, no benefisia husi dezenvolvimentu nasionál.  Iha tinan hirak tuir mai, ONU iha Timor-Leste sei konsentra ba área principal neen: (i) apoia nutrisaun, seguransa alimentár no agrikultura sustentável; (ii) promosaun oportunidade ekonomia sustentável no traballu dignu ba ema hotu; (ii) estabelese kapitál umanu husi dezenvolvimentu primeira infánsia no apoia formasaun kontínua no abilidade; (iv) promosaun kualidade kuidadu saúde ho beinstár; (v) reforsa governasaun ne’ebé responsavel, inkluzivu no partisipatória ho funsionalizmu públiku ho kualidade; no (vi) apoia jestaun sustentável ba rekursus naturais no reziliénsia hasoru mudansa klimátika. Iha ninia serbisu hotu, ajénsia ONU sei fó énfaze boot atu respeitu direitu umanu, igualdade jéneru no inkluzaun. Rezultadu hirak ne’e so bele atinje de’it liu husi parseria besik ho Governu (nasionál no lokál) no grupu interesadu prinsipál hirak seluk.  ONU fiar katak hamutuk ita bele atinje transformasaun ne’ebé presiza hodi bele fasilita sidadaun hotu iha Timor-Leste – labarik-feto, labarik-mane, feto no mane sira – atu realiza sira nia potensialidade tomak no kontribui ba Timor-Leste ida forte no prósperu, ne’ebé sei la husik hela ema ida iha kotuk.

Dezafiu atuál

Dezafiu imediata ba Timor-Leste inklui oinsá atu garante katak uainhira ita sai tiha husi periodu emerjénsia COVID-19 nian, atinjimentu ba dezenvolvimentu ne’ebé nasaun ne’e hetan ona hafoin independénsia sei la monu leet. Ita presiza atu proteje atinjimentu hirak ne’ebé nasaun ne’e halo ona no garante katak buat hirak hanesan taxa ra’es badak no krekas, igualdade jéneru, asesu ba edukasaun, saúde, bee-moos no saneamentu no asisténsia hirak seluk sei la menus. Atinjimentu di’ak seluk ne’ebé tenke proteje mak pás no koezaun sosiál.  Feto no juventude sira iha papél principal hodi sustenta pás no estabilidade iha Timor-Leste.

Nasaun ne’e mós presiza hadi’ak sistema finanseiru no governasaun tuir ninia aspirasaun atu muda sai husi nasaun ne’ebé ladún dezenvolve ba nasaun ho rendimentu-médiu. No atu hasa’e investimentu iha dezenvolvimentu umanu liu husi: hadi’a seguransa ai-han ba ema hotu; promove aprendizajen di’ak no dezenvolvimentu abilidade ba ema hotu, liu-liu juventude sira; investe iha saúde no moris di’ak; haforsa asisténsia públiku; no apoia reziliénsia ba mudansa klimátika. Buat hirak ne’e importante tebes hodi bele garante katak uainhira Timor-Leste sai ona husi emerjénsia COVID-19, hamutuk ita bele dezenvolve ekonomia ne’ebé sustentável no inkluzivu liu tan. Aspetu hirak ne’e mós importante hodi bele tulun Timor-Leste atu atinje ninia aspirasaun dezenvolvimentu nasionál no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável iha tinan 2030.

Kontaktu Ami

UN House, Caicoli Street
Dili, Timor-Leste
PO BOX 008
Telp: +670 333 333
E-mail: info@un.org.tl