Notisia

Estatementu husi Alta Komisaria Direitus Umanus nian ba Selebrasaun Loron Direitus Umanus

Estatementu husi Alta Komisaria Direitus Umanus nian ba Selebrasaun Loron Direitus Umanus

JENEBRA – Durante tinan ida-ne'e ita haree ativizmu barak tebes – liuliu husi foin-sa'e sira. Apropriadu duni katak iha tinan ida-ne'e ita marka Loron Direitus Umanus nian durante konferénsia ONU ida ne'ebé importante tebes iha Madrid hodi tane aas justisa klimátika. Ita tenke hato'o agradesimentu boot ba labarik, foin-sa'e no adultu joven tokon ba tokon ne'ebé hamriik no ko’alia sai barak liu no maka'as liu kona-ba krize ne'ebé enfrenta ita-nia planeta.

Ema foin-sa'e sira ko'alia loos, tanba subliña katak sira-nia futuru ne'ebé hetan ameasa, no futuru mós ba ema hotu-hotu ne'ebé seidauk moris. Sira mak tenke simu konsekuénsia tomak husi jerasaun antigu sira-nia asaun, ka falta asaun, ne'ebé agora daudaun administra governu no empreza sira, ema sira ne'ebé foti desizaun no afeta nasaun partikulár, rejiaun no planeta tomak nia futuru.

Konserteza, labele husik foin-sa'e sira de'it atu fó atensaun ba emerjénsia klimátika, ka krize barak tan kona-ba direitus umanus ne'ebé agora daudaun akontese iha nasaun barak iha mundu tomak. Ita hotu-hotu tenke hamriik hamutuk, hodi hatudu solidariedade, no foti asaun bazeia ba prinsípiu forte no urjénsia.

Ita bele, no tenke, tane aas prinsípiu universál ida kona-ba direitus umanus ne'ebé dezenvolve tiha ona ho metikulosu hodi sustenta pás, justisa no dezenvolvimentu sustentável. Mundu ne'ebé falta respeitu ba direitus umanus sai nu'udar mundu ida ne'ebé filafali ba tempu pasadu nakukun, iha ne'ebé ema ho podér bele aproveita ema ne'ebé laiha podér, sein restrisaun morál ka legál ruma.

Maibé, entre dezafiu barak relasiona ho direitus umanus ne'ebé mosu durante dékada rua primeiru nian iha sékulu da-21, emerjénsia klimátika iha nivel globál fó ameasa ne'ebé kle'an liu hotu ba direitus umanus iha planeta tomak dezde Segunda Guerra Mundial. Ninia impaktu sira komesa afeta saúde, ai-han, bee no uma, ita-nia direitu atu moris livre husi diskriminasaun, direitu ba dezenvolvimentu no autodeterminasaun.

Ita iha devér hodi garante atu rona foin-sa'e sira-nia lian. Deklarasaun Universál kona-ba Direitus Umanus, ne'ebé Asembleia Jerál ONU adota iha 10 Dezembru 1948, hatudu Estadu sira-nia kompromisu forte hodi proteje ema hotu-hotu nia direitu – inklui permite jerasaun sira iha futuru atu tane aas dignidade umana, igualdade no direitu sira.

Ema umanu hotu-hotu iha direitu atu partisipa iha desizaun sira ne'ebé fó impaktu ba sira-nia moris. Hodi garante prosesu foti desizaun ne'ebé efetivu liu, no hodi hetan konfiansa no armonia boot liu entre sira-nia nasaun, lider sira iha sosiedade hotu-hotu tenke rona sira-nia povu – no foti asaun bazeia ba sira-nia nesesidade no ezijénsia.

Artigu 1 husi Deklarasaun Universál subliña objetivu hirak-ne'e ho loloos no momoos, inklui sistema direitus umanus internasionál nia tema ne'ebé mosu beibeik, tanba deklara ho barani no klaru katak “Ema umanu hotu-hotu moris-mai ho livre no iha dignidade no direitu sira ne'ebé hanesan. Sira iha razaun no konxiénsia no tenke trata malu ho espíritu fraternidade.”

Laiha nasaun ka komunidade ne'ebé bele sees husi emerjénsia klimátika, bainhira krize ne'e sa'e maka'as liután. Iha bele haree ona katak komunidade no nasaun sira ne'ebé vulneravel liu hotu hetan estragu ne'ebé aat tebes. Ema sira ne'e lakon daudaun sira-nia uma, maneira buka moris – no vida. Dezigualdade sira sai maka'as liután, no ema barak liu hetan dezlokasaun. Ita tenke foti asaun ho lailais, no bazeia ba prinsípiu forte, hodi garante katak ema umanu hetan estragu ne'ebé mínimu tebes, hanesan mós ba ita-nia ambiente.

Fronteira nasionál sira sei la hapara estragu klimátiku – no reasaun sira ne'ebé bazeia ba nasionalizmu ostíl, ka konsiderasaun finanseira ba tempu badak, sei falla: no mós sei harahun ita-nia mundu. Luta hodi hetan justisa klimátika no direitus umanus la'ós disputa polítika. La'ós kestaun esquerda ka direita: maibé kona-ba saida mak loos – no saida mak sala.

La'ós de'it preokupasaun kona-ba krize klimátika ne'ebé aselera hela, no obriga ema tokon ba tokon atu hamriik no ezije asaun. Iha kada rejiaun, ema sira barani ko'alia sai kona-ba dezigualdade no instituisaun sira ne'ebé represiva. Ha'u hetan inspirasaun husi ema hirak-ne'e nia korajen, klareza no prinsípiu forte, inklui ema balu ne'ebé joven tebes, tanba sira hamriik pasifikamente, hodi hadi'ak erru sira husi ita-nia tempu, no kria liberdade no justisa ne'ebé boot liu. Sira mak tane aas daudaun direitus umanus ho ezemplu reál.

Ema sira ne'ebé halo polítika iha fatin hotu-hotu tenke rona sira-nia lian. No nu'udar resposta, sira tenke prepara polítika sira ne'ebé efetivu liu no bazeia ba prinsípiu forte.

Ita hotu-hotu iha direitu atu moris livre husi diskriminasaun bazeia ba razaun naran de'it. Ita hotu-hotu iha direitu hodi hetan asesu ba edukasaun, kuidadu saúde, oportunidade ekonómika no nivel moris ne'ebé di'ak. Ita hotu-hotu iha direitu atu partisipa iha desizaun sira ne'ebé afeta ita-nia moris. Kestaun ne'e afeta ita-nia futuru, ita-nia maneira buka moris, ita-nia liberdade, ita-nia seguransa no ita-nia ambiente. No la'ós de'it ita-nia futuru, maibé futuru ba ita-nia oan, no bee-oan sira.

Ita tenke halo mobilizasaun iha mundu tomak – ho dame no podér – hodi avansa mundu ida ne'ebé tane aas ema hotu-hotu nia direitu sira, dignidade no opsaun. Ema sira ne'ebé foti desizaun komprende momoos vizaun ida-ne'e iha 1948. Seráke sira komprende agora? Ha'u enkoraja lider sira iha mundu tomak atu hatudu lideransa loloos no vizaun ba tempu naruk no ignora interese polítika iha nivel nasionál ne'ebé kloot, hodi tane aas ema hotu-hotu nia interese, inklui sira-nia an rasik no sira-nia jerasaun.

 

Kontaktu Ami

UN House, Caicoli Street
Dili, Timor-Leste
PO BOX 008
Telp: +670 333 333
E-mail: info@un.org.tl