Blogs

Au: seidauk Explora “Osan Matak” Timor-Leste nian

 

Husi buat ki’ik…………buat bo’ot bele iha mudansa. Viveiru Au (left) ho Agrikultores sira iha Aileu.

Au:  seidauk Explora  “Osan Matak” Timor-Leste nian

Husi: Roy Trivedy no Shyam K Paudel

Bainhira ema barak ko’alia kona-ba Produsaun agrikultura iha Timor-Leste, sira la dun ko’alia kona-ba ai-horis Au.

Au kuda husi sub-temperatura iha rejiaun tropikál, maibe hetan diversidade diak liu mak iha rejiaun planeta sub-tropikal nian.

Tuir globalizasaun, Au Kobre ona Rai kuaze Hektares Miliaun 22 ho Espesie 1200. Ne’e hatudu katak Au fo kontribuisaun ba ema nia moris liu ona biliaun ida tuir globalizasaun.

Ezemplu hanesan rai Xina, kuaze halo besik biliaun $30 kada tinan, no (kria) servisu ba ema liu miliaun 7.75 iha areia kultivasaun Au. Iha tinan 2012 Xina Exporta produtu Au ho folin miliaun US $1862 ho 60% fornese ba exportasaun merkadu global kona-ba “Osan Matak”

Timor-Leste riku ho rekursu naturais mak hanesan Au.

Au mak Espesie duut ida ne’ebe moris lalais, hanesan pilliar dezenvolvimentu ekonomiku rural iha mundu. 

Kuaze inkluindu ona produsaun liu 1000 no la iha limitasaun ba konstrusaun, Mobiliariu, Artezenatu, Testil, Luhu,  Hahan, Hahan ba animal, Surat tahan enerjia- Au uzu husi komunidade lokál iha parte barak iha mundu ba dekada barak ona.

Primeira da Mãe Isabel Ferreira ko’alia ba Trabalhador Feto iha Centru Au

Produsaun Au hahú  liu fulan 12 to fulan 18 ona ho mudansa signifikativu iha Timor-Leste.

Baze komunidade hahú halo dezenvolvimentu mudansa Kultivasaun Au, hodi atinje rezultadu ne’ebe impresivu.  

Kultivasaun Au la’os de’it kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia Nasional no lokál, maibe atu hakbi’it ema hodi hetan rendimentu liu tan. Au mós fo benefisiu sira seluk. Au prevene Rai, Erozaun, no Rai halai. Au mós kontribui ba konservasaun Bee, no Redusaun ba risku Dezastre sira.

Iha potensial boot atu hasa’e rendimentu ba komundade rural liu husi enkaixa sira iha plantasaun, prosesu  Manajamentu, konstrusaun, produsaun ba dezenu Artezenatu.

Timor-Leste iha Espesie Au oin 10 inkluindu D. asper Espesie Au ida ne’ebe mak forsa liu no espesie ida ne’e iha funsaun oi-oin ho potensialidade atu produz Au huun liu tonelada 20 kada hektares. Ho apoiu husi UNDP ba komunidade Gleno iha Centru prosesu halo Au iha Munisipiu Ermera komesa ona halo operasun iha Fulan Marsu 2019.

Komunidade lokál sira haksolok tebes ho produsaun Au durante fulan tolu ne’ebe mak hetan rezultadu ho montante US $5000 - rezultadu ida ne’ebe fantastiku, hanesan ho rezultadu Faan Kafé husi Agrikultores Lokál sira.

Centru Komunidade Au sosa Au lolon husi Agrikultores Lokál sira (Feto no Mane) halo prosesu ba Au hirak ne’e no hadia halo kabeer, no haruka ba iha Instituisaun Au. Depois Instituisaun uza Au hirak ne’e hodi halo produsaun oi-oin ba iha Edifisiu, Mobiliariu uma nian, halo Binkai Retratu no seluk tan.

 Centru Au iha Gleno agora daudaun ema na’in lima mak servisu hela, no enkaixa agrikultores lokál hamutuk  atus ida ne’ebe mak servisu kona-ba kuda Au.

  

Ko’alia ho agrikultores sira iha Liquica kona-ba potensialidade Au no (Right) Feto liu husi plantasaun iha Dare.

Agora daudaun iha Centru Baze Komunidade 9 mak halo hela prosesu Au iha parte diferente hodi fornese ba iha Instituisaun Au, atu halo prosesu final. 

Instituisaun Au Asina ona Memorandu entendementu ho Centru Komundaide ida-idak, atu garantia ba presu kona-ba hadia Au.

Ita haree diak tebes, katak Au iha mudansa sistemátiku bo’ot no halo mudansa ba ema agrikulturoes rihun ba rihun iha sira nia moris, no fo intensiva  ba Emprezariu lokál sira iha rai laran.

Instituisaun Au semi-Autonomus Entidade Governamental, hanesan Negosiu ida iha rai laran. Halo produsaun ba mobiliariu uza Au, Artezenatu, no dezenu ho quantidade boot. Instituisaun harii iha tinan 2008 hetan apoiu husi Governu Timor-Leste.

Iha tinan 2018 UNDP fo tan apoiu Makina de servisu ba iha Centru rural sira, hodi halo negosiu ho Centru foun Baze  Komunidade hamutuk 5, ne’ebe mak estabelese ona. Rezultadu ida husi ne’e mak produsaun kapasidade Instituisaun nian aumenta diak liu dala tolu.

  

UNDP fornese fundu sosa  Makina de Au, iha Centru de Servisu Au no (right) Au iha to’os iha Ailieu.

Ida ne’e signifika katak ema barak liu mak sei hetan servisu husi Instituisaun hodi servisu hamutuk ho ema na’in 63 ne’ebe mak agora daudaun servisu permanente.  Qualidade no variadade ba produtu ne’e ho signifika ne’ebe boot, inkluindu mós ho produtu foun hanesan Au Charcoal.

Instituisaun bele hetan to US miliaun 0.7 kada tinan, se Instituisaun iha kapasidade tomak no iha potensialidade sei hetan liu miliaun 1 US kada tinan, liu husi produtu diversifikasaun merkadoria.

Instituisaun agora daudaun servisu hela hodi produz kadeira auo hamutuk 10,000 ba Universidade Timor-Leste, no iha futuru espera eskola hotu-hotu iha Rai ida ne’e sei komesa investe hodi uza Mobiliariu Au iha klasse laran.

Governu Timor-Leste komesa ona ho inisiativu balun hodi fo apoiu ba industria kuda Au.

Au konsidera hanesan setór prioridade importante liu iha planu estratejiku dezenvolvimentu Nasaun ida ne’e nian ba tinan (2011-2030), ho objektivu atu aumenta rekursu Au iha rai laran parte Floresta nian no agrikultura nian.

Au mós refere ba produtu non florestal ida ne’ebe ho valór bo’ot tebes, iha revizaun politika florestal nasional  tinan (2017).

Importante tebes tanba hetan aprovasaun husi Ministeriu Agrikultura e peskas iha Marsu 2019 kona-ba Estratejia Nasional Au.

Mezmu iha pasu posetivu ne’ebe kria husi estatamentu politika sira ne’e, maibe impaktu potensialidade Au seidauk realiza maximu iha Nasaun ida ne’e.

Liu husi avaliasaun foin daudaun ne’e, sei iha  dezafius barak mak hanesan;

  1. Rekursu natural Au seidauk jere ninia kualidade no kuantidade ho diak
  2. Agrikutores lokál sira no kuda na’in sira iha koñesementu limitadu ba kuda Au.
  • Atu hadia rekursu naturais ida ne’e sai diak liu, Nasaun presiza proteje, no hakiak Au ho sustentabilidade. Tanba agora daudaun seidauk iha politika ida, hodi haree ba asuntu setór industrial Au nian.

Timor-Leste agora daudaun foka liu ba iha plantasaun,  jere no diversifikaaun domestiku Au, ba aplikasaun industrial ho sustentavel. 

Governu planu hela hodi aloka tan rekursu adisional ba implementasaun Estratejia Nasional Au, fully tap ho potensialidade  ba “Osan Matak” liu husi  konservasaun  dezenvolvimentu ekonomia  ambiental iha rai laran.

 

Kontaktu Ami

UN House, Caicoli Street
Dili, Timor-Leste
PO BOX 008
Telp: +670 333 333
E-mail: info@un.org.tl